Obrazovanje u Hrvatskoj


Predškolski odgoj

Osnovno obrazovanje

Srednje obrazovanje

Visoko obrazovanje

Na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa nalaze se sljedeći podatci o sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj koji se sastoji od: 


Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.

Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine.

Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, nazivamo:

Gimnazije (opće ili specijalizirane) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.

Strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u trajanju od jedne do pet godina, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu, odnosno završavanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu.

Umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.

Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.

Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.

Sveučilišni studij obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.

1. Preddiplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri do četiri godine i njegovim se završetkom stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke, što kvalificira studenta za specijaliziran, umjetnički ili znanstveni rad. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveučilišnom ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili ući na tržište rada.

2. Diplomski sveučilišni studij traje u pravilu jednu do dvije godine.

Završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke.
Student nakon ove razine može nastaviti studirati na poslijediplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada.

3. Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti. Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe akademaski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

Stručni studij obuhvaća dvije razine: stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.

1. Stručni studij traje dvije do tri godine i njegovim se završetkom stječe naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.  
Student nakon ove razine može nastaviti studirati na specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili diplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada.

2. Specijalistički diplomski stručni studij traje jednu do dvije godine, a završetkom studija stječe se stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.  
Student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada.

Uvjete upisa na sve razine sveučilišnih i stručnih studija određuju visoka učilišta.